Razlozi za realizaciju projekta:
Povod za ovaj projekat je bio podatak koji smo dobili prilikom istraživanja sprovedenog u okviru projekta “IKT U NASTAVI ŠKOLA U SRBIJI, PREGLED STANJA, PERSPETKIVE RAZVOJA”. Tada je na pitanje “O čemu najviše vodite računa pri kupovini računara?” svega 8.5% ispitanika je navelo postojanje ugrađenog licenciranog softvera za odlučujući faktor pri kupovini novog računara. Iako je donekle razumljivo da neki drugi faktori, kao što je kvalitet hardvera, cena računara i slično, imaju prioritet, ovoliko mali procenat je po našem mišljenju poražavajući i zahteva da se na njega obrati pažnja.
Čini se da kod nas ne postoji navika kupovine i korišćenja softvera. Odnosno da se programi kojima se služimo ne shvataju kao proizvod, kao nešto što se kupuje i što se koristi samo u skladu sa licencom propisanim uslovima, već kao nešto što ide “pride” uz računar ili se dobija od prijatelja, skida sa interneta ili u krajnjem slučaju kupuje negde ispod ulične tezge. Treba reći da se ovakav model kupovine softvera postepeno u svetu napusta i da softver sve više postaje sastavni deo usluge, a sve manje komercijalni proizvod sam po sebi.
Po podacima koje je objavila alijansa za poslovni softver (Buisiness Software Alliance – BSA) procenat zastupljenosti takozvanog piratskog softvera u Srbiji za 2008. godinu je 74%. Iako je to mali pad u odnosu na prethodne godine (2004. je iznosio 80%), mi smo među vodećim zemljama u regionu.
Posledice korišćenja piratskog softvera, kršenja softverskih licenci i nepoštovanje autorskih prava uopšte, po jedno društvo su mnogobrojne:
3. poznata je teza da upravo zaštita autorskih prava u njihovom najopštijem smislu podstiče ljudsku kreativnost ....
4.korisnici koji koriste softver suprotno restrikcijama komercijalnih licenci ne negiraju autorstvo autora softvera nego krše odredbe licenci o pravima distribucije softvera.
Dakle, iz tog kršenja licenci se vidi potreba za slobodom upotrebe softvera.
5.primećena je obrnuta korelacija između jačine industrije softvera i stepena piraterije, kao i da se sa smanjenjem piraterije povećava korišćenje tzv. slobodnog softvera.
Iz svega navedenog proizilazi društvena potreba za zaštitom autorskih prava i softverskih licenci.
Smatramo da su dva osnovna razloga za nepoštovanje autorskih prava i kršenje softverskih licenci:
Naime, mišljenja smo da često nedovoljna informisanost i neznanje vode kršenju autorskih prava i softverskih licenci. Ovakvo mišljenje je i izrečeno u gore pomenutom izveštaju alijanse za poslovni softver, gde se kaže da su među faktorima koji utiču na smanjenje softverske piraterije i vladini obrazovni programi. Takođe, s obzirom da smo svi prosvetni radnici, smatramo da je edukacija temelj savremenog društva i da je obrazovanje jedini način kojim se jedno društvo može promeniti.
Ovim projektom želimo da promovišemo “slobodni softver”, kao i šta sve društvena zajednica dobija korišćenjem slobodnog softvera i koliko smo mi upoznati sa istim. Akcenat je na upotrebi ’’slobodnog softvera’’ u nastavi.
Kao prilog ovoj tvrdnji navodimo jedan komentar objavljen na sajtu www.esrbija.net koji se između ostalog bavi i e-obrazovanjem u Srbiji. Sajt je pokrenulo Ministarstvo za telekomunikacije odnosno CRI centar za razvoj interneta sa ciljem da promoviše razvoj informacionog društva u Srbiji kao preduslov razvoja društva znanja.
Citat:
’’ Na nedavno održanom republičkom seminaru za nastavnike matematike i informatike OpenOffice.org zajednica u Srbiji i Matematički fakultet u Beogradu priredili su brošure koje ističu prednosti slobodnog softvera i kancelarijskog rešenja OpenOffice.org kao sredstva u nastavi.
Jedan podnaslov u materijalu glasi:
Zašto softver u školama treba da bude slobodan?
Učenike danas obučavamo da tehnikama koje još nisu poznate rešavaju probleme kojih nismo ni svesni.
Ubrzani ritam koji diktira žeđ za napretkom, školama ne dozvoljava da nastavu svedu na aktuelno reklamirane proizvode očekujući da će oni ostati zamrznuti u vremenu. Slobodni softver ne traži trku za najnovijim hardverom i softverom. U obrazovanju, sredini gde je i nastao, slobodni softver umesto tajni, ograničenja i zakonskih kazni, nameće društvene obrasce naučnog progresa i slobodnog znanja.
Usled velikog broja potrebnih licenci, uštede koje se postižu primenom slobodnog softvera omogućavaju da se novac iskoristi isplativije, ulaganjem u ljude i opremu.
Kao tri glavne crte slobodnog softvera izdvajaju se:
„Liberté’’: slobodno korišćenje, kopiranje, izmena i objavljivanja izmena, uz pun pristup kodu i algoritmu programa.
„Égalité’’: jednakost za sve korisnike, bez potrebe za kupovinom skupog softvera ili prinude na kršenje zakona „kraduckanjem“.
„Fraternité’’: saradnja programera i korisnika u razvoju softvera, pedagoški uticaj na društvo.’’
Kraj citata.
Kao što je već rečeno neznanje i nemogućnost dobijanja pravih informacioja su rezultat ne samo korišćenja nelegalnog softvera već i niza drugih apsurdnih situacija u kojima se učitelji, nastavnici i stručni saradnici u Srbiji nalaze.
Većina prosvetnih radnika nije upoznata sa mogućnostima tj. prednostima slobodnog softvera u inkluzivnom obrazovanju i obrazovanju dece sa ’’posebnim pedagoškim potrebama", dodatni zahtevi mogu biti zbog invaliditeta, ali i zbog niza drugih teškoća (bolničko ili dugotrajno kućno lečenje), razvojne teskoce koje ne moraju biti same po sebi invaliditet, kulturoloska obeležja (bilingvalna nastava i sl. što traži da se interfejs softvera može lako koristiti na nekom od jezika). Osim navedenog ovaj softver se pokazao kao vrlo delotvoran u pojedinim specijalizovanim školama (muzička, tehnička, umetnička).
Zvanični podatak Ministarstva prosvete je da u Srbiji trenutno imamo ukupno 1804 škole, osnovne škole, gimnazije i srednje stručne škole. Ako ovim programom podstaknemo bar 10% škola da koriste slobodni a pri tom licencni softver uradili smo veliku stvar.
Poznato je da trougao znanja koji čine istraživanje, obrazovanje i inovacije najbolje funkcioniše. U istraživanju želimo da ispitamo koji su ključni faktori pri izboru softvera, kolika se pažnja pri izboru softvera posvećuje njegovoj legalnosti, kao i upoznatost prosvetnih radnika sa pojmom "slobodni softver", da li ga koriste u nastavi/pripremi nastave ili privatno, da li koriste neke gotove besplatne programe u nastavi ili za pripremanje nastave.
Povod za ovaj projekat je bio podatak koji smo dobili prilikom istraživanja sprovedenog u okviru projekta “IKT U NASTAVI ŠKOLA U SRBIJI, PREGLED STANJA, PERSPETKIVE RAZVOJA”. Tada je na pitanje “O čemu najviše vodite računa pri kupovini računara?” svega 8.5% ispitanika je navelo postojanje ugrađenog licenciranog softvera za odlučujući faktor pri kupovini novog računara. Iako je donekle razumljivo da neki drugi faktori, kao što je kvalitet hardvera, cena računara i slično, imaju prioritet, ovoliko mali procenat je po našem mišljenju poražavajući i zahteva da se na njega obrati pažnja.
Čini se da kod nas ne postoji navika kupovine i korišćenja softvera. Odnosno da se programi kojima se služimo ne shvataju kao proizvod, kao nešto što se kupuje i što se koristi samo u skladu sa licencom propisanim uslovima, već kao nešto što ide “pride” uz računar ili se dobija od prijatelja, skida sa interneta ili u krajnjem slučaju kupuje negde ispod ulične tezge. Treba reći da se ovakav model kupovine softvera postepeno u svetu napusta i da softver sve više postaje sastavni deo usluge, a sve manje komercijalni proizvod sam po sebi.
Po podacima koje je objavila alijansa za poslovni softver (Buisiness Software Alliance – BSA) procenat zastupljenosti takozvanog piratskog softvera u Srbiji za 2008. godinu je 74%. Iako je to mali pad u odnosu na prethodne godine (2004. je iznosio 80%), mi smo među vodećim zemljama u regionu.
Posledice korišćenja piratskog softvera, kršenja softverskih licenci i nepoštovanje autorskih prava uopšte, po jedno društvo su mnogobrojne:
- mogućnost licenciranja softvera otvara priliku za razvoj novog softvera
- nepoštovanje međunarodnih ugovora što neizbežno vodi narušavanju ugleda zemlje i lošem imidžu
3. poznata je teza da upravo zaštita autorskih prava u njihovom najopštijem smislu podstiče ljudsku kreativnost ....
4.korisnici koji koriste softver suprotno restrikcijama komercijalnih licenci ne negiraju autorstvo autora softvera nego krše odredbe licenci o pravima distribucije softvera.
Dakle, iz tog kršenja licenci se vidi potreba za slobodom upotrebe softvera.
5.primećena je obrnuta korelacija između jačine industrije softvera i stepena piraterije, kao i da se sa smanjenjem piraterije povećava korišćenje tzv. slobodnog softvera.
Iz svega navedenog proizilazi društvena potreba za zaštitom autorskih prava i softverskih licenci.
Smatramo da su dva osnovna razloga za nepoštovanje autorskih prava i kršenje softverskih licenci:
- nepoznavanje i nepoštovanje pravne regulative i represive
- neinformisanost, odnosno nepoznavanje posledica kršenja softverskih licenci
Naime, mišljenja smo da često nedovoljna informisanost i neznanje vode kršenju autorskih prava i softverskih licenci. Ovakvo mišljenje je i izrečeno u gore pomenutom izveštaju alijanse za poslovni softver, gde se kaže da su među faktorima koji utiču na smanjenje softverske piraterije i vladini obrazovni programi. Takođe, s obzirom da smo svi prosvetni radnici, smatramo da je edukacija temelj savremenog društva i da je obrazovanje jedini način kojim se jedno društvo može promeniti.
Ovim projektom želimo da promovišemo “slobodni softver”, kao i šta sve društvena zajednica dobija korišćenjem slobodnog softvera i koliko smo mi upoznati sa istim. Akcenat je na upotrebi ’’slobodnog softvera’’ u nastavi.
Kao prilog ovoj tvrdnji navodimo jedan komentar objavljen na sajtu www.esrbija.net koji se između ostalog bavi i e-obrazovanjem u Srbiji. Sajt je pokrenulo Ministarstvo za telekomunikacije odnosno CRI centar za razvoj interneta sa ciljem da promoviše razvoj informacionog društva u Srbiji kao preduslov razvoja društva znanja.
Citat:
’’ Na nedavno održanom republičkom seminaru za nastavnike matematike i informatike OpenOffice.org zajednica u Srbiji i Matematički fakultet u Beogradu priredili su brošure koje ističu prednosti slobodnog softvera i kancelarijskog rešenja OpenOffice.org kao sredstva u nastavi.
Jedan podnaslov u materijalu glasi:
Zašto softver u školama treba da bude slobodan?
Učenike danas obučavamo da tehnikama koje još nisu poznate rešavaju probleme kojih nismo ni svesni.
Ubrzani ritam koji diktira žeđ za napretkom, školama ne dozvoljava da nastavu svedu na aktuelno reklamirane proizvode očekujući da će oni ostati zamrznuti u vremenu. Slobodni softver ne traži trku za najnovijim hardverom i softverom. U obrazovanju, sredini gde je i nastao, slobodni softver umesto tajni, ograničenja i zakonskih kazni, nameće društvene obrasce naučnog progresa i slobodnog znanja.
Usled velikog broja potrebnih licenci, uštede koje se postižu primenom slobodnog softvera omogućavaju da se novac iskoristi isplativije, ulaganjem u ljude i opremu.
Kao tri glavne crte slobodnog softvera izdvajaju se:
„Liberté’’: slobodno korišćenje, kopiranje, izmena i objavljivanja izmena, uz pun pristup kodu i algoritmu programa.
„Égalité’’: jednakost za sve korisnike, bez potrebe za kupovinom skupog softvera ili prinude na kršenje zakona „kraduckanjem“.
„Fraternité’’: saradnja programera i korisnika u razvoju softvera, pedagoški uticaj na društvo.’’
Kraj citata.
Kao što je već rečeno neznanje i nemogućnost dobijanja pravih informacioja su rezultat ne samo korišćenja nelegalnog softvera već i niza drugih apsurdnih situacija u kojima se učitelji, nastavnici i stručni saradnici u Srbiji nalaze.
Većina prosvetnih radnika nije upoznata sa mogućnostima tj. prednostima slobodnog softvera u inkluzivnom obrazovanju i obrazovanju dece sa ’’posebnim pedagoškim potrebama", dodatni zahtevi mogu biti zbog invaliditeta, ali i zbog niza drugih teškoća (bolničko ili dugotrajno kućno lečenje), razvojne teskoce koje ne moraju biti same po sebi invaliditet, kulturoloska obeležja (bilingvalna nastava i sl. što traži da se interfejs softvera može lako koristiti na nekom od jezika). Osim navedenog ovaj softver se pokazao kao vrlo delotvoran u pojedinim specijalizovanim školama (muzička, tehnička, umetnička).
Zvanični podatak Ministarstva prosvete je da u Srbiji trenutno imamo ukupno 1804 škole, osnovne škole, gimnazije i srednje stručne škole. Ako ovim programom podstaknemo bar 10% škola da koriste slobodni a pri tom licencni softver uradili smo veliku stvar.
Poznato je da trougao znanja koji čine istraživanje, obrazovanje i inovacije najbolje funkcioniše. U istraživanju želimo da ispitamo koji su ključni faktori pri izboru softvera, kolika se pažnja pri izboru softvera posvećuje njegovoj legalnosti, kao i upoznatost prosvetnih radnika sa pojmom "slobodni softver", da li ga koriste u nastavi/pripremi nastave ili privatno, da li koriste neke gotove besplatne programe u nastavi ili za pripremanje nastave.