Vedran Vučić, Linux centar Beograd
Konferencija o primeni slobodnog softvera u nastavi
Pod pokroviteljstvom Uprave za Digitalnu Agendu, pri Ministarstvu za telekomunikacije i informaciono društvo a na osnovu javnog konkursa koji je ovo ministarstvo raspisalo Udruženje profesora informatike Srbije (UPIS) je dobilo organizaciju Konferencije (sa međunarodnim učešćem) o primeni slobodnog softvera u obrazovanju.
Motivi sa pokretanje konferecije o slobodnom softveru je bio podatak koji smo dobili prilikom istraživanja sprovedenog u okviru projekta “IKT U NASTAVI ŠKOLA U SRBIJI, PREGLED STANJA, PERSPETKIVE RAZVOJA” koje je sprovelo Udruženje profesora informatike Srbije. Tada je na pitanje “O čemu najviše vodite računa pri kupovini računara?” svega 8.5% ispitanika je navelo postojanje ugrađenog licenciranog softvera za odlučujući faktor pri kupovini novog računara. Iako je donekle razumljivo da neki drugi faktori, kao što je kvalitet hardvera, cena računara i slično, imaju prioritet, ovoliko mali procenat je po našem mišljenju poražavajući i zahteva da se na njega obrati pažnja.
Konferencija je održana 1.i 2. decembra 2012. godine, mesto održavanja Novi Sad.
Konferencije je, pre svega, bila namenjena prosvetnim radnicima svih profila. Osim prosvetnih radnika konferenciji su prisustvovali predstavnici Ubuntu zajednice, Linux zajednice, Suse zajednice Srbije i sl. organizacija koje se bave razvojem i distribucijom op. sistema. Osim ovih organizacija prisustvovaće predstavnici privrede, distributeri – trgovci hardvera i softvera, predstavnici Privredne Komore, Univerziteta, privatnih škola kompjutera, predstavnici udruženja roditelja, nvo, lokalne samouprave, medija, dizajneri, web dizajneri, organizacija koje se bave inkluzivnim obrazovanjem, predstavnici banaka i drugih finansijskih organizacija i dr. Na konferenciji je bilo preko 70 učesnika.
Konferenciju je otvorio Goran Jovišić, predsednik UPIS-a, a među predavačima su, između ostalih bili: Vedran Vučić, Linux centar Beograd, doc.dr. Emir Skejić, Fakultet elektrotehnike u Tuzli, dr. Đorđe Erceg sa PMF-a iz Novoga Sada, dr. Igor Dejanović FTN Novi Sad, dr. Stevan Gostojić, katedra za informatiku,FTN Novi Sad, Biljana Kikić Grujić, Target Novi Sad, dr.Slobodan Popov CNTI Novi Sad, Đurđica Takači, departman za matematiku PMF iz Novoga Sada i drugi.
Konceptualno konferencija ja realizovana iz dva dela. U prvom delu učesnici su prisustvovali plenarnim predavanjima koja su držati predavači po pozivu stručnjaci iz datih oblasti. U drugom delu koji je bio zamišljen kao rad u grupama predavači, prosvetni radnici i drugi su predstavljali svoje radove. U završnom delu su moderatori grupa predstavle rad svojih grupa, radilo se na kreiranju strategije uvođenja slobodnog softvera u obrazovanje a planirana su i nova plenarna predavanja stručnjaka.
Teme koje su obrađivane na konferenciji su:
·Primena slobodnog softvera u obrazovanju (osnovne, srednje škole i univerzitet)
·Slobodan softver u XXI veku, tendencije razvoja, novosti
·Slobodan softver u inkluzivnom obrazovanju
·Slobodne Web tehnologije
·Lokalizacija softvera
·Operativni sistemi otvorenog koda
·Softverske licence (pojam, objašnjenja) i autorska prava
·Slobodan softver u privredi, komercijalnim i finansijskim delatnostima
·Hardver i slobodan softver
Što se tiče samih radova nastavnika sa fakulteta, iz srednjih i osnovnih škola, na poziv organizatora konferencije svoje radove je poslalo preko 50 prosvetnih radnika, a posle recenzije prihvaćeno je 40 radova, od kojih će se napraviti zbornik radova. Najveći broj radova bio je napisan u Writeru, aplikaciji za obradu teksta iz paketa LibreOffice.
Zaključci sa konferencije su sledeći:
- Većina prosvetnih radnika nije upoznata sa mogućnostima tj. prednostima slobodnog softvera u obrazovanju, ali i u inkluzivnom obrazovanju i obrazovanju dece sa ’’posebnim pedagoškim potrebama", dodatni zahtevi mogu biti zbog invaliditeta, ali i zbog niza drugih teškoća (bolničko ili dugotrajno kućno lečenje), razvojne teskoce koje ne moraju biti same po sebi invaliditet, kulturoloska obeležja (bilingvalna nastava i sl. što traži da se interfejs softvera može lako koristiti na nekom od jezika). Osim navedenog ovaj softver se pokazao kao vrlo delotvoran u pojedinim specijalizovanim školama (muzička, tehnička, umetnička).
- Nedovoljna informisanost i neznanje vode kršenju autorskih prava i softverskih licenci. Ovakvo mišljenje je i izrečeno u izveštaju alijanse za poslovni softver, gde se kaže da su među faktorima koji utiču na smanjenje softverske piraterije i vladini obrazovni programi. Takođe, s obzirom da smo svi prosvetni radnici, smatramo da je edukacija temelj savremenog društva i da je obrazovanje jedini način kojim se jedno društvo može promeniti.
- Poznato je da trougao znanja koji čine istraživanje, obrazovanje i inovacije najbolje funkcioniše. U što skorijem vremenu terba ispitati koji su ključni faktori pri izboru softvera, kolika se pažnja pri izboru softvera posvećuje njegovoj legalnosti, kao i upoznatost prosvetnih radnika sa pojmom "slobodni softver", da li ga koriste u nastavi/pripremi nastave ili privatno, da li koriste neke gotove besplatne programe u nastavi ili za pripremanje nastave.
Zvaničan sajt konferencije:http://slobodansoftverzaskole.org/konferencija
Goran Jovišić, profesor u Karlovačkoj gimnaziji, predsednik UPIS-a
Mladen Jovanović, nastavnik informatike i računarstva, OŠ “DesankaMaksimović“, Čokot, Niš
Pod pokroviteljstvom Uprave za Digitalnu Agendu, pri Ministarstvu za telekomunikacije i informaciono društvo a na osnovu javnog konkursa koji je ovo ministarstvo raspisalo Udruženje profesora informatike Srbije (UPIS) je dobilo organizaciju Konferencije (sa međunarodnim učešćem) o primeni slobodnog softvera u obrazovanju.
Motivi sa pokretanje konferecije o slobodnom softveru je bio podatak koji smo dobili prilikom istraživanja sprovedenog u okviru projekta “IKT U NASTAVI ŠKOLA U SRBIJI, PREGLED STANJA, PERSPETKIVE RAZVOJA” koje je sprovelo Udruženje profesora informatike Srbije. Tada je na pitanje “O čemu najviše vodite računa pri kupovini računara?” svega 8.5% ispitanika je navelo postojanje ugrađenog licenciranog softvera za odlučujući faktor pri kupovini novog računara. Iako je donekle razumljivo da neki drugi faktori, kao što je kvalitet hardvera, cena računara i slično, imaju prioritet, ovoliko mali procenat je po našem mišljenju poražavajući i zahteva da se na njega obrati pažnja.
Konferencija je održana 1.i 2. decembra 2012. godine, mesto održavanja Novi Sad.
Konferencije je, pre svega, bila namenjena prosvetnim radnicima svih profila. Osim prosvetnih radnika konferenciji su prisustvovali predstavnici Ubuntu zajednice, Linux zajednice, Suse zajednice Srbije i sl. organizacija koje se bave razvojem i distribucijom op. sistema. Osim ovih organizacija prisustvovaće predstavnici privrede, distributeri – trgovci hardvera i softvera, predstavnici Privredne Komore, Univerziteta, privatnih škola kompjutera, predstavnici udruženja roditelja, nvo, lokalne samouprave, medija, dizajneri, web dizajneri, organizacija koje se bave inkluzivnim obrazovanjem, predstavnici banaka i drugih finansijskih organizacija i dr. Na konferenciji je bilo preko 70 učesnika.
Konferenciju je otvorio Goran Jovišić, predsednik UPIS-a, a među predavačima su, između ostalih bili: Vedran Vučić, Linux centar Beograd, doc.dr. Emir Skejić, Fakultet elektrotehnike u Tuzli, dr. Đorđe Erceg sa PMF-a iz Novoga Sada, dr. Igor Dejanović FTN Novi Sad, dr. Stevan Gostojić, katedra za informatiku,FTN Novi Sad, Biljana Kikić Grujić, Target Novi Sad, dr.Slobodan Popov CNTI Novi Sad, Đurđica Takači, departman za matematiku PMF iz Novoga Sada i drugi.
Konceptualno konferencija ja realizovana iz dva dela. U prvom delu učesnici su prisustvovali plenarnim predavanjima koja su držati predavači po pozivu stručnjaci iz datih oblasti. U drugom delu koji je bio zamišljen kao rad u grupama predavači, prosvetni radnici i drugi su predstavljali svoje radove. U završnom delu su moderatori grupa predstavle rad svojih grupa, radilo se na kreiranju strategije uvođenja slobodnog softvera u obrazovanje a planirana su i nova plenarna predavanja stručnjaka.
Teme koje su obrađivane na konferenciji su:
·Primena slobodnog softvera u obrazovanju (osnovne, srednje škole i univerzitet)
·Slobodan softver u XXI veku, tendencije razvoja, novosti
·Slobodan softver u inkluzivnom obrazovanju
·Slobodne Web tehnologije
·Lokalizacija softvera
·Operativni sistemi otvorenog koda
·Softverske licence (pojam, objašnjenja) i autorska prava
·Slobodan softver u privredi, komercijalnim i finansijskim delatnostima
·Hardver i slobodan softver
Što se tiče samih radova nastavnika sa fakulteta, iz srednjih i osnovnih škola, na poziv organizatora konferencije svoje radove je poslalo preko 50 prosvetnih radnika, a posle recenzije prihvaćeno je 40 radova, od kojih će se napraviti zbornik radova. Najveći broj radova bio je napisan u Writeru, aplikaciji za obradu teksta iz paketa LibreOffice.
Zaključci sa konferencije su sledeći:
- Većina prosvetnih radnika nije upoznata sa mogućnostima tj. prednostima slobodnog softvera u obrazovanju, ali i u inkluzivnom obrazovanju i obrazovanju dece sa ’’posebnim pedagoškim potrebama", dodatni zahtevi mogu biti zbog invaliditeta, ali i zbog niza drugih teškoća (bolničko ili dugotrajno kućno lečenje), razvojne teskoce koje ne moraju biti same po sebi invaliditet, kulturoloska obeležja (bilingvalna nastava i sl. što traži da se interfejs softvera može lako koristiti na nekom od jezika). Osim navedenog ovaj softver se pokazao kao vrlo delotvoran u pojedinim specijalizovanim školama (muzička, tehnička, umetnička).
- Nedovoljna informisanost i neznanje vode kršenju autorskih prava i softverskih licenci. Ovakvo mišljenje je i izrečeno u izveštaju alijanse za poslovni softver, gde se kaže da su među faktorima koji utiču na smanjenje softverske piraterije i vladini obrazovni programi. Takođe, s obzirom da smo svi prosvetni radnici, smatramo da je edukacija temelj savremenog društva i da je obrazovanje jedini način kojim se jedno društvo može promeniti.
- Poznato je da trougao znanja koji čine istraživanje, obrazovanje i inovacije najbolje funkcioniše. U što skorijem vremenu terba ispitati koji su ključni faktori pri izboru softvera, kolika se pažnja pri izboru softvera posvećuje njegovoj legalnosti, kao i upoznatost prosvetnih radnika sa pojmom "slobodni softver", da li ga koriste u nastavi/pripremi nastave ili privatno, da li koriste neke gotove besplatne programe u nastavi ili za pripremanje nastave.
Zvaničan sajt konferencije:http://slobodansoftverzaskole.org/konferencija
Goran Jovišić, profesor u Karlovačkoj gimnaziji, predsednik UPIS-a
Mladen Jovanović, nastavnik informatike i računarstva, OŠ “DesankaMaksimović“, Čokot, Niš
Olga Jakšić, Nils Dalarsson, Ivana Luković su autori rada koji je izazvao veliku pažnju prisutnih na konferenciji. Rad je naslovljen "Free software for Academic Research and Teaching of Chemistry, Physical Chemistry or Molecular Physics".
Predavač na konferenciji i prezenter rada bila je Olga Jakšić. Modretaori drugog dana konferencije, plenararnog dela, Goran Jovišić i Mladen Jovanović (desno).
Predavač na konferenciji i prezenter rada bila je Olga Jakšić. Modretaori drugog dana konferencije, plenararnog dela, Goran Jovišić i Mladen Jovanović (desno).
Dragana Ranković, profesor u srednjoj tehničkoj školi iz Beograda,izložila je svoj rad na temu: "Motivacija i primenljivost znanja učenika kao rezultat primene slobodnog softvera u srednjim stručnim školama".
Iz iste škole, Biljana Marić, profesor, predstavila je svoj rad "Upotreba kongitivnih mapa uma". O refleksivnoj nastavi i slobodnom softveru Freemind za izradu mapa uma govorili su Nataša Ćirić, osnovna škola "Čegar" iz Niša i Mladen Jovanović osnovna škola "Desanka Maksimović" iz Čokota.
Iz iste škole, Biljana Marić, profesor, predstavila je svoj rad "Upotreba kongitivnih mapa uma". O refleksivnoj nastavi i slobodnom softveru Freemind za izradu mapa uma govorili su Nataša Ćirić, osnovna škola "Čegar" iz Niša i Mladen Jovanović osnovna škola "Desanka Maksimović" iz Čokota.
Milica Simin, profesor iz srednje škole u Zrenjaninu, izložila je rad sa temom "Mogućnosti primene programa tuxmath u nastavi matematike u srednjoj školi za decu ometenu u razvoju". Na temu vezanu za inkluzivno obrazovanje predstavile su se i Veselinka Stanković, sa radom "Impres u inluzivnoj nastavi" kao i Dragana Lepović-Stefanović i Olivera Radenković, sa radom "SLobodan softver u redovnoj i inkluzivnoj nastavi", iz osnovne škole "Desanka Maksimović u Čokotu.
Učesnici konferencije (s leva): Jovica Stamenković, moderator, Gimnazija u Vlasotincu, Milica Simin, srednja stručna škola za decu ometenu u razvoju-Zrenjanin, Goran Jovišić, predsednik UPIS-a, Olivera Radenković, profesor srpskoj jezika i književnosti i Dragana Lepović-Stefanović,školski pedagog iz osnovne škole "Desanka Maksimović" u Čokotu, Zoran Simin, profesor u srednjoj tehničkoj školi u Zrenjaninu.