OD IDEJE DO REALIZACIJE
Ideja slobodnog softvera nastala je kao izraz razumevanja uloge tehnologije u društvu i ekonomiji sa aspekta slobode ljudskog stvaranja i komunikacije. Softver je programski tekst pisan programskim jezicima kojima ljudi komuniciraju i kreiraju ekspresije i disitribuiraju informacije. Informacije koje se nalaze u softveru nisu samo tehničke prirode nego su namenjene i ljudima koji razvijaju i koriste programe. Poruke koje korisnik čita u toku rada sa programom, uputstvo kao i sam proces kreiranja, slanja i čuvanja informacija deo su programa ili program njima upravlja.
Imajući u vidu pravne i političke aspekte slobode ljudske komunikacije Richard Stallman dolazi do ideje o nužnosti slobode softvera kao važnog segmenta ljudske komunikacije i tehnološkog alata kreiranja i upravljanja informacijama i komunikacijom. Richard Stallman zbog toga kreira termin slobodan softver koji se ne odnosi na cenu softvera nego na slobodu.
Sloboda softvera odnosi se na slobodu korisnika da koristi, kopira, distribuira, proučava, modifikuje i poboljšava softver. Jedan do preduslova ostvarenja ovih sloboda je da korisnik ima pravo da ima kopiju programskog koda. Svako ko se bavi razvojem softvera ima pravo da naplati svoj rad i usluge vezane za održavanje i razvoj softvera.
Da bi slobodan softver mogao biti slobodan od samog početka Richard Stallman je kreirao program za pisanje programskog teksta te dodatne softverske alate za kreiranje softvera kako ljudi koji se bave razvojem softvera ne bi bili uslovljeni od samog početka neslobodnim preduslovima.
Strategijauspostavljanja tehnoloških preduslova započeto je stvaranje operativnog sistema GNU Hurd kako bi kompjuteri u celosti bili kontrolisani i upravljani slobodnim softverom. Pravna dimenzija ove ideje definisana je GPL Licencom koja u svom normativnom delu ima definisane slobode korisnika da koristi, kopira, distribuira, proučava, razvija softver dok u restriktivnom delu ima odredbe koje sprečavaju ograničavanje ili ukidanje ovih sloboda. Prva verzija ove licence je objavljena 1989. g. Uočavajući potrebu da se dodatni priručnici i druge publikacije koje se tiču upotrebe softvera učine slobodnim nastaju dodatne licence koje garantuju slobodu drugih programa ili dokumenata vezanih za upotrebu softvera.
Linus Torvalds za vreme studiranja na univerzitetu u Helsinkiju u Finskoj započinje rad na operativnom sistemu koji bi bio potpuno slobodan i svi korisnici bi imali pravo da ga dorađuju, koriste, menjaju, distribuiraju. Linus Torvalds koristi alate za razvoj softvera koje je napravio Richard Stallman i njegovu GNU GPL licencu. Ideja Linusa Torvaldsa nailazi na veliki odziv programera, kompanija, korisnika, studenata, naučnika iz celog sveta.
Danas možemo govoriti o učešću stotina hiljada ljudi u razvoju slobodnog softvera i velikih kompanija kao što su IBM, HP, Oracle, Motorola, Siemens i univerziteta i naučnih institucija i laboratorija (NASA, CERN). GNU Linux je zreo i razvijen operativni sistem, a slobodan softver se razvija ne samo za GNU Linux nego i za druge operativne sisteme uključujući i Microsoft Windows. Sloboda razvoja, proučavanja i upotrebe softvera pokrenula je brojne inicijative širom sveta tako da sada postoji nekoliko slobodnih operativnih sistema i preko 70 000 slobodnih programa. Ove programe razvija i distribuira preko 600 000 programera širom sveta
Imajući u vidu pravne i političke aspekte slobode ljudske komunikacije Richard Stallman dolazi do ideje o nužnosti slobode softvera kao važnog segmenta ljudske komunikacije i tehnološkog alata kreiranja i upravljanja informacijama i komunikacijom. Richard Stallman zbog toga kreira termin slobodan softver koji se ne odnosi na cenu softvera nego na slobodu.
Sloboda softvera odnosi se na slobodu korisnika da koristi, kopira, distribuira, proučava, modifikuje i poboljšava softver. Jedan do preduslova ostvarenja ovih sloboda je da korisnik ima pravo da ima kopiju programskog koda. Svako ko se bavi razvojem softvera ima pravo da naplati svoj rad i usluge vezane za održavanje i razvoj softvera.
Da bi slobodan softver mogao biti slobodan od samog početka Richard Stallman je kreirao program za pisanje programskog teksta te dodatne softverske alate za kreiranje softvera kako ljudi koji se bave razvojem softvera ne bi bili uslovljeni od samog početka neslobodnim preduslovima.
Strategijauspostavljanja tehnoloških preduslova započeto je stvaranje operativnog sistema GNU Hurd kako bi kompjuteri u celosti bili kontrolisani i upravljani slobodnim softverom. Pravna dimenzija ove ideje definisana je GPL Licencom koja u svom normativnom delu ima definisane slobode korisnika da koristi, kopira, distribuira, proučava, razvija softver dok u restriktivnom delu ima odredbe koje sprečavaju ograničavanje ili ukidanje ovih sloboda. Prva verzija ove licence je objavljena 1989. g. Uočavajući potrebu da se dodatni priručnici i druge publikacije koje se tiču upotrebe softvera učine slobodnim nastaju dodatne licence koje garantuju slobodu drugih programa ili dokumenata vezanih za upotrebu softvera.
Linus Torvalds za vreme studiranja na univerzitetu u Helsinkiju u Finskoj započinje rad na operativnom sistemu koji bi bio potpuno slobodan i svi korisnici bi imali pravo da ga dorađuju, koriste, menjaju, distribuiraju. Linus Torvalds koristi alate za razvoj softvera koje je napravio Richard Stallman i njegovu GNU GPL licencu. Ideja Linusa Torvaldsa nailazi na veliki odziv programera, kompanija, korisnika, studenata, naučnika iz celog sveta.
Danas možemo govoriti o učešću stotina hiljada ljudi u razvoju slobodnog softvera i velikih kompanija kao što su IBM, HP, Oracle, Motorola, Siemens i univerziteta i naučnih institucija i laboratorija (NASA, CERN). GNU Linux je zreo i razvijen operativni sistem, a slobodan softver se razvija ne samo za GNU Linux nego i za druge operativne sisteme uključujući i Microsoft Windows. Sloboda razvoja, proučavanja i upotrebe softvera pokrenula je brojne inicijative širom sveta tako da sada postoji nekoliko slobodnih operativnih sistema i preko 70 000 slobodnih programa. Ove programe razvija i distribuira preko 600 000 programera širom sveta